ŠTA MOŽE DA IZNIKNE IZ HAOSA, NASILJA I MRAKA: PLANTAGENETI – NAJSUROVIJA KRALJEVSKA BRITANSKA DINASTIJA

bbt

Ovog avgusta preporučujemo vam da na kanalu Viasat History premijerno pogledate dokumentarni serijal Najkrvavija kraljevska dinastija Britanije: Plantageneti. Priča o dinastiji Plantageneta je šokantna i surova, i ujedno odlična prilika da saznate neverovatne činjenice o najuticajnijim vladarima Engleske i njihovim borbama za presto. Sigurno smo da je ovo istorija za koju još ne znate! Serijal počinje da se emituje večeras, 3. avgusta, u 21 sat, i trajaće do 24. avgusta.
Istorija dinastije Plantageneti je toliko šokantna i puna surovosti, a njihovi karakteri neopisivo nemilosrdni i sirovi, te je teško poverovati da to nije još jedna holivudska izmišljotina.

Ali, priča o Plantagenetima je i te kako istinita – to je porodica iznikla iz haosa, mraka i nasilja srednjeg veka, koja je potom zavladala celom Engleskom. Generacija za generacijom, vladali su zemljom više od 300 godina! Konkurenciju su smrvili bez milosti i postali najmoćnija dinastija Engleske ikada. Svoj put ka spektakularnom uspehu krčili su ne prezajući od ubistava, izdaja, služeći se tiranijom kao oblikom vladavine. Priznati istoričar Den Džouns, u seriji “Najkrvavija kraljevska dinastija Britanije” spaja uzbudljive priče sa dramskim rekonstrukcijama kako bi oživeo jedan od najnasilnijih i najdramatičnijih perioda u istoriji Velike Britanije. Kako bilo, smatra se da su kraljevi dinastije Plantageneta, iskovali englesku naciju. Dinastija Plantageneti u istorijskim spisima uvek se nalazi među top 10 porodica koje su vekovima upravljale svetom. Plantageneti, čiji je osnivač Henrik II, sin Gotfrida Lepog Anžuvinca, englesku kulturu i politički sistem skrojili su “na svoju ruku”, a istorija je kasnije dokazala da to uopšte nisu loše uradili. Porodica je vladala engleskim Kraljevstvom još u 12. veku, uz 15 monarha Plantageneta, i to od 1154. do 1485. Teško za poverovati, ali smatra se da je engleska kultura u umetnost procvetala baš tokom njihove vladavine. Gotski stil gradnje, na primer, postao je toliko uticajan za vreme njihove vladavine  da su čuvena londonska zdanja crkva Westminster Abbey i katedrala York Minster preuređeni baš u tom stilu.

Takođe, za njihova vakta nastao je i čuveni dokument, izučavan u svetskom političkom sistemu – Magna Carta Libertatum (prvi pisani ustavni dokument u engleskoj istoriji, ali i presedan kojim je ustanovljen princip ljudskih i građanskih prava u anglosaksonskoj pravnoj tradiciji), a zaslugom ove porodice uređen je britanski parlament i univerziteti Oxford i Cambridge.

Foto: Viasat History press, Pixabay